11.06.2021. - 14 h - PROBA PJEVANJA

                        PLAVA GRUPA PRVOPRIČESNIKA

                      - 15 h PROBA PJEVANJA

                        CRVENA GRUPA PRVOPRIČESNIKA

 

 

 

09.06.2021. - 19 h RODITELJSKI  PRVOPRIČESNIKA

10.06.2021. - 19 h RODITELJSKI KRIZMENIKA

 

04.05.2021. - Prvi petak -

                            - Ulm: od 18 h ISP - 18,30 h Sv. Misa.

 

 

RADOSNA VIJEST:

VEĆ NA SPASOVO, ČETVRTAK, 13.05.2021. MOŽEMO OPET SLAVITI SVETE MISE U EHINGENU (11,45 h) I ULMU (13,30 h) UZ PRETHODNE NAJAVE I POZNATE UVJETE (MASKE, ODOSOJANJE, NE SKUPLJANJE NITI PRIJE, NITI POSLIJE MISE).

TAKOĐER SE NADAMO SLAVLJU SVETIH MISA U NEDJELJU, 16.05.2021. UZ PRETHODNU NAJAVU.

MOLIMO DA RAZGLASITI OVU RADOSNU VIJEST!

SRDAČAN POZDRAV VAŠ VLČ: NIKO

 

Žalosno:

Blago ožalošćenim, oni će se utješiti (Mt 5,4)  

 

Treba razlikovati dvije vrste žalosti: onu koja ubija i onu koja se nada.

Žalost je ipak put do prave radosti.

 

Na žalost i ove subote i nedjelje (8. i 9. svibnja 2021.) ne možemo slaviti Svete Mise niti na Prvi petak u Ulmu, niti u Laichingenu (subota), niti u Ehingenu i Ulmu (nedjelja), ali se nadamo slavljenju za Spasovo 13. 05.2021.

 

Ova situacija ubija u pojam a mi se ipak nadamo i molimo! Nedajmo da nam nadu ubiju!

Lijep pozdrav vaš vlč. Niko

 

 


Uz nedjelju Dobrog pastira – misli na razmišljanje

 

Na četvrtu uskrsnu nedjelju jednostrano je pod pojmom „Dobrog pastira“ promatrati samo duhovna lica: biskupe, svećenike, redovnike, redovnice… U slici pastira treba gledati osim duhovnih lica također muža i ženu u obitelji, oca i majku naspram djeci, učitelja naspram svojih učenika, liječnika naspram svojih pacijenata, poslodavca naspram svojih radnika, jednako kao i župnika naspram svojih vjernika i sl. Sva gore spomenuta zvanja su i duhovna ako živo svjedoče svoju vjeru i ukazuju na neprolazne vrijednosti, ako upućuju na duhovno.

Pokušajmo ocrtati lošeg pastira kako bi onaj dobri došao do pravog izražaja.

Loš pastir gleda samo da što prije ostriže svoje ovce. On uzima njihovu vunu kako bi je što prije unovčio. Loš pastir misli samo na sebe i svoju korist. Ne mari za ovce i njihovo dobro. Loš pastir je onaj poduzetnik koji striže svoje radnike, onaj liječnik koji traži mito za liječničku uslugu, onaj radnik koji potkrada svoga poslodavca, onaj otac koji ne mari za odgoj svoje djece…

 

Loš pastir muze ovce i uzima njihovo mlijeko, kolje njihove mlade i prodaje janjetinu... Prodaje i trguje a ne mari za dobru ispašu ovaca, ne čuva svoje ovce, nego ih vukovi napadaju i razdiru. Njemu nije do ovaca ni kad su gladne, nego do mlijeka i janjetine, do profita i zarade…

  

Loš pastir je onaj koji ide iza svoga stada a ne ispred. On je nesiguran i strašljiv, pa se štiti ovcama. On ne zna puta, ni pravca, ni cilja. On ne pozna svoje ovce a one ne poznaju njegov glas. On nema zajedništvo s njima. On ih goni an predvodi. Loš pastir je onaj otac obitelji koji ne usmjerava svoju djecu na put istine, pravde, ljubavi…

 

Loš pastir nije spreman na žrtvu, izazove, katastrofe, pandemije… On gleda svoga posla i svoju sigurnost a stado kako prođe. Stado se može zaraziti a njemu je jedino bitno da se on ne zarazi. Takav bolesne ne dvori, hrome ne nosi, klonule ne pridiže, zalutale ne traži… On zna samo musti, strići, kasapiti, trgovati, profitirati…

Loš pastir je onaj koji je pun sebe i jedino se u sebe pouzdaje. On je uvijek prvi i najbolji. Takav se ne predaje Božjoj providnosti i vodstvu, nego se uzda samo u se i svoju pamet. Takav živi samo zemaljsko a nebesko blago mu nije važno. Takav ne može upućivati svoju djecu na nebeske vrijednosti…
 

Loš pastir je loš čovjek, loš vjernik, loš svjedok, loš znak stadu i svima. On je loš vođa, loš predsjednik, premijer, zapovjednik, direktor, dirigent, menadžer, gradonačelnik; nedostojni dostojanstvenik u odori biskupa, župnika, fratra, provincijala, gvardijana..., loš trener, kapetan broda ili kapetan momčadi, vojskovođa, zborovođa …

Loši pastiri gone a ne vode, gule a ne vole, pasu sami sebe, grade svoje a ne Kristovo kraljevstvo, znaju obilovati a ne oskudijevati, ne ulaze na vrata nego preskaču negdje sa strane, grade na pijesku, lošim primjerom razgrađuju a ne izgrađuju, viču a ne potiču...

 

Bog je pastir koji traži svoje stvorenje. Isus je pastir koji izgubljene uzima na svoja ramena. Sveti Josip je dobar pastir obitelji, stada, naših zajednica. Ugledajmo se na njega!

 

I ova nedjelja je bez Mise u Ulmu, ali ne i bez molitve. Lp. vaš. vlč. Niko                                                                       

 

  

 

PONOVO LOŠA I RUŽNA VIJEST - ZA ULM ZABRANJENE MISE

 

 
 
Zbog incidenc-faktora preko 200 na području grada Ulma u nedjelju, 18. travnja 2021. zabranjene su sve svete Mise. Molimo Vas da što više razglasite ovu žalosnu vijest kako bi bilo što manje iznenadjenih.
 
 
Kako sada stvari stoje u EHINGENU će biti redovito Sv. Misa u 11,45 h
uz obaveznu najavu kod gosp. Danijela Majić .
 
Najsigurniji i najbrži put do ispravne informacije su naše Web i Face stranice. Zato ih pozorno i često pogledajte a naše vijesti proslijedite svojim poznanicima i prijateljima.
Hvala na razumijevanju. Neka nas osobna molitva što više povezuje.
Vaš vlč . Niko

  

https://katholische-kirche-ulm.de/

 

 

VRLO VAŽNA OBAVIJEST – OTKAZIVANJE SUSRETA KRIZMANIKA I PRVOPRIČESNIKA U HRV. VRTU
 
S obzirom na visok incidencfaktor u Ulmu (14.04.2021. - 181, te 150 u okrugu Alb-Donau) upitali smo BD - Bürgerdienste Infektionsschutz (Stadt Ulm) za trenutne propise u svezi našeg najavljenog susreta za krizmanike i prvopričesnike u našem hrvatskom vrtu.
 
Temeljem njihova odgovora i zahtjeva, koje ne možemo ispuniti, te zbog opasnosti širenja infekcije i s tim povezane odgovornosti, te zbog vrlo promjenjivog vremena i nestabilne prognoze moramo nažalost otkazati susrete 17. i 24.04. te najaviti susret u St. Georgu 08.05. u 12 – 14 sati.
Molimo za razumjevanje!
 
Vlč. Niko

 

 

SUSRET U HRVATSKOM VRTU

 

Ako nam propisi dozvole i ako bude lijepo vrijeme 17. 04. i 24. 04. 2021. želimo se susresti na pripravu za svetu krizmu i pričest. Obavezno ponijeti maske i držati odstojanje. Pratite našu web i face stranicu.

 

 

 

 

SRETAN USKRS 2021. S MASKAMA!

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Duh Božji je uvijek Inspirator. Ovakva uskrsna jaja još nismo imali. Ona su obilježje vremena u kojem slavimo najveći kršćanski blagdan. Neka i vas Duh Božji inspirira na dobro i ljubav, na strpljenje i ustrajnost, na pobožnost i svetost … SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS svima u HKZ Ulm i Ehingen!

                                                                           Vaš. Vlč. Niko

 

 

Značenje i čašćenje Križa

Za sve kršćane križ je postao znakom spasa i radosti. On posta svjetskim oltarom Isusove žrtve. On je ujedno sudačka stolica i izvor svakog blagoslova, znak pobjede života nad smrću. U takvom značenju jeruzalemski križ postao je relikvija nad relikvijama, drvom života. Nošenje znaka križa proširilo se sve do današnjih dana, mada kod nekih iz pomodarskih motiva.
 
U njemu se kršćani međusobno prepoznaju. Za kršćanina je križ pečat, oružje i znak pobjede u borbi s đavlom. Križ je znak ohrabrenja ležećima, znak sigurnosti stojećima, znak potpore slabima. Križ je vodič onima koji se obraćaju, spas duše i tijela, obrana od svakog zla, oružje svake dobrote, oproštenje grijeha, mladica uskrsnuća, drvo života. Po prvom drvetu smrt po Adamu i Evi, po drugom drvetu spas po Isusu Kristu.
 
Kršćani čine znak križa na svome čelu po uzoru na starozavjetni znak «tau», kojim su bili obilježeni oni Jeruzalemci koji su tugovali i plakali zbog onih gnusoba koje su se dogodile u Jeruzalemu (Ez 9,4). Znak «tau» imao je u starom alfabetu oblik križa.
Kršćani čine znak križa nad svime, npr. nad kruhom, što su činile i naše bake, dok su kruh same mijesile i pekle. Neki su ga pravili na očima, ustima, na srcu, iz uvjerenja da na znak križa dršću demoni. Njega treba činiti prije svega sa srcem, a onda tek s rukom. I znak križa i Raspeti na križu nas spajaju, samo mu se moramo vjerodostojno približiti, svatko sa svoje strane.
 
Na Veliki petak križ je u središtu drevne liturgije. I mi mu pristupimo iz uvjerenja da je u križu naše spasenje. Zato mu se klanjamo i zato ga štujemo. Ove godine ne ljubljenjem križa, nego s vjerom u srcu i cvijećem u ruci.
Vaš. Vlč. Niko                                                                          (Slika iz crkve u Laichingenu)

 

  

 

Prošlog tjedna umrla je u Koprivnici KATA KLARIĆ, koja je dugo vremena živjela i radila ovdje u Ulmu i čija kćerka i sin i dalje ovdje žive i aktivno u zajednici rade. Zadušnića će biti na Uskrs. Ožalošćenima izražavamo iskrenu kršćansku sućut!

 

                                          Vlč. Niko

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

HVALA HKZ - ULM!

U AKCIJI ZA ŽAŽINU SVEUKUPNO JE SKUPLJENO 9.600 EUR.

Prije nekoliko tjedana bankovno je poslano 2.500 EUR.

Nešto je ostalo na računu i uz kasnije uplate skupilo se 4.000 EUR.

U subotu i nedjelju skupilo se dodatnih 3.100 EUR

 

Danas smo uz potvrde predali 7.100 EUR

Hvala svima. Posebno onima koji su darivali po drugi put. Bog će nagraditi!

       

HVALA HKZ - EHINGEN!

U AKCIJI ZA ŽAŽINU SVEUKUPNO JE SKUPLJENO 5.720 EUR.

S računa skinuto 2.875 te uz jednu uplatu došli smo do sume 3.075 EUR.

U subotu i nedjelju skupilo se dodatnih 2.645 EUR

Danas smo uz potvrde predali 5.720 EUR.

Hvala svima. Posebno onima koji su darivali po drugi put. Bog će nagraditi!

 

ZAJEDNO DO SADA JE ZA ŽAŽINU POSLANO 15.320 EUR.

HVALA EHINGEN! --- HVALA ULM! --- VAŠ. VLČ. NIKO

 

 

DRAGI ŽUPLJANI HKZ ULM i EHINGEN!

  

Približava se davno najavljivani susret s vlč. ILIJOM PILIČIĆEM, župnikom u Žažini, Sisačka biskupija, koja je pogođena razornim potresima, počevši neposredno prije Nove godine 2021.

Župu Žažinu izabrali smo kao partnersku župu kojoj želimo pomagati koliko možemo.

Do sada smo poslali 2,500 EUR a za ovaj vikend organizirali veliko skupljanje za nevoljne i potrebne u Žažini. Tim povodom dolazi vlč. Ilija kao svjedok razornosti i nevolje.

 

Izabrali smo ovaj vikend zbog svetkovine Sv. Josipa, izravnog patrona u Ehingenu, neizravnog u Ulmu jer ga slavimo pod drugim vidom i na drugi datum.

Vlč. Ilija će imati 19.03.2021. Sv. Misu u Ehingenu poslije puta križa koji počinje u 17 sati, te u nedjelju 21.03.2021. u 11,45 h.

Također smo osigurali prostor i vrijeme za Sv. Misu u Ulmu, subota, 20.03.2021. u 17 sati, te u nedjelju, 21.03.2021. u 13,30 sati.

Na svakoj Misi bit će prikazano nekoliko dijasa o razornosti potresa i velikim potrebama obnove koja će trajati godinama.

POZIVAM SVE LJUDE DOBRE VOLJE DA SVOJOM POMOĆU UBLAŽE PATNJE SUNARODNJAKA.

OD SRCA HVALA I BOG NEKA BLAGOSLOVI!

Vaš. Vlč. Niko Ikić

 

 

 

 

 

ODLUKE UZ POSTAJE KRIŽNOG PUTA
 
1. Osuda: prva odluka koju čovjek treba učiniti jest osuda grijeha. Kao što piše sveti Ivan u svojoj prvoj poslanici: da budemo sinovi svjetla, trebamo osuditi grijeh i prihvatiti zakon ljubavi, čuvajući se od duha svijeta i antikrista.
2. Prihvatiti križ: druga odluka je prihvatiti zakon ljubavi: „Tko me ljubi, čuvat će moje zapovijedi“.
3. Prvi pad: treća odluka je živjeti Blaženstva, prvo od njih možemo uzeti iz Isusovih riječi: „Blaženi koji se ne sablazne o mene“. To, pak, može značiti obratiti se od mentaliteta svijeta i prihvatiti Božju mudrost kao način življenja.
4. Susret: četvrta odluka: prihvatiti B. D. Mariju za svoju Majku; to pak može značiti ući u pravi odnos s Majkom, koja nas po Duhu Svetom u bolima rađa na novi život.
5. Pomoć: peta odluka je odreći se individualizma i samodostatnosti te prihvatiti ovisnost o drugima, život u organizmu Mističnoga Tijela Kristova.
6. Suosjećanje: šesta odluka je prihvaćati tješenje i utjehu, koje možemo poslije drugima iskazati: „tješiti utjehama, kojima smo sami tješeni“.
7. Drugi pad: sedma odluka je svakodnevno umiranje starog čovjeka kojeg nosimo u svome tijelu. Proces umairanja, iako težak i bolan, ne treba nas rastuživati u onome što gubimo, već radovati u onome što postižemo.
8. Altruizam: osma odluka je misliti na druge. To je najbolja obrana od samoljublja i egoizma, koje će nas pratiti i napastovati do konca života.
9. Treći pad: deveta odluka je biti strpljiv s vlastitim slabostima, sve dok se kroz njih ne nastani Kristova snaga.
10. Razgolićenje: deseta odluka je živjeti siromaštvo; „gol se rodih, i gol ću umrijeti“. Sloboda od zemaljskih stvari povećava želju za nebom.
11. Razapinjanje: jedanaesta odluka je prihvatiti križ kao sredstvo posvećenja. U križu je mudrost i snaga za one koji vjeruju.
12. Isusova smrt na križu: dvanaesta odluka je biti vjeran zakonu ljubavi do konca – poslušnost, do konca umrijeti sebi, poput Mojsija (Pnz 32,50.34,5).
13. Rastavljanje: trinaesta odluka je ne dopustiti da nas išta odvoji od ljubavi Božje, ni smrti.
14. Oproštaj: četrnaesta odluka je manje žaliti staroga čovjeka koji umire, već se radovati novomu koji u nama nastavlja živjeti i rasti. Što je za mnom, zaboravljam. Prežem za onim što je ispred mene, za Božjim obećanjima čeznem.
(malo prerađena verzija skinuta s web-stranice Laudato)
 
 

Kriva poimanja posta:

 

• Neki misle da mi postom činimo nešto dobro Bogu i svecima, a zapravo post je potreban nama a ne Bogu i svecima.
• Mnogi u postu zamijene meso s ribom koju uživaju, a pri tom izbjegavaju žrtvu i odricanje.
• Neki poste da zadovolje crkveni zakon ili zato što moraju. U biti ne znaju ni što je post, ni zašto poste. Zakon bez svijesti je prazan a s ljubavlju je ispunjen.
• Mnogi se u korizmi odriču nečega, a poslije korizme sve to nadoknade.
• Neki se okolo hvale kako su se odrekli nečega, kao da time žele nekoga impresionirati i zadiviti…
• Dijeta nije post
 

Ne smijemo zaboraviti:

• da je post milost;
• da on treba nama a ne Bogu ili svecima;
• da je moćno sredstvo u borbi protiv zloga i zlih navika;
• da nas čini budnima
• da nas čini slobodnima
• da jača našu vjeru i volju
• da nas čini zahvalnima
• da nas pročišćava naše poglede
• da osnažuje naš duh
• da je usmjeren na molitvu i milosrđe
 

Tjelesna djela milosrđa

• Gladna nahraniti
• Žedna napojiti
• Siromaha odjenuti
• Putnika primiti
• Bolesna i utamničena pohoditi
• Zarobljenike i prognanike (izbjeglice) pomagati
• Nesimpatične simtično gledati
 

Duhovna djela milosrđa

• Nerazborite savjetovati
• Neuka ljubazno poučiti
• Grješnika oprezno opomenuti
• Žalosna i nevoljna utješiti
• Uvredu oprostiti
• Nepravdu strpljivo podnositi
• Za žive i mrtve Boga moliti
 
 
Molitva pred Raspetim
 

 

 

Gospodine Isuse, raspeti i uskrsnuli,

sliko slave Očeve,
 
Sveto Lice – ti koji nas, milosrdan i blag,
gledaš i proničeš
da bi nas pozvao na obračenje
i priveo punini svoje ljubavi:
klanjamo ti se i blagoslivljamo te.
U tvome blistavome licu spoznajemo
kako smo ljubljeni i kako se ljubi;
spoznajemo gdje su sloboda i pomirenje,
kako se postaje graditeljima mira,
koji od tebe proizlazi i k tebi vodi.
U tvome proslavljenom Licu učimo se
nadvladavati svaki oblik sebičnosti,
nadati se protiv svake nade, prionuti uz djela života, nasuprot djelima koja vode u smrt.
Udijeli nam milostda te umijemo staviti u središte svojega života,
u kušnjama i mijenama svijeta ostati vjerni svojemu krščanskom pozivu,
naviještati narodima snagu Križa i Riječi koja spašava,
biti budni i zauzeti, pozorni na najmanje među našom braćom
te prihvačati znakove istinskoga oslobođenja koje u tebi ima početak i ispunjenje.
Gospodine, daj svojoj Crkvi da, poput Djevice Majke, umije zaustaviti se pod slavnim tvojim Križemi uz križeve svih ljudi kako bi im donijela utjehu, nadu i osnaženje.
Duh kojeg si nam darovao neka dovede do punine tvoje djelo spasenja
kako bi sva stvorenja, oslobođena okova smrti, uzmogla u slavi Očevoj gledati tvoje Sveto Lice
koje svjetlošću blista u vijeke vjekova. Amen.
 
                                                                           Sv. Ivan Pavao II., Molitva pred Raspelom
                                                                           u katedrali sv. Martina, Lucca, 23. rujna 1989.

 

 

Križni put nerođenog djeteta:

Osuđen sam na smrt prije nego sam rođen – Ja sam slučaj, nisam čovjek – bez ljubavi sam neželjeno biće osuđeno na smrtnu kaznu bez prava glasa i pomilovanja – Ti si Isuse, susreo svoju majku a mene moja ne želi susresti – Tebi je Cirenac pomogao a liječnik je pomogao mojoj majci da me se riješi – Veronika te sažaljevala a za moju smrt mnogi i ne znaju – Zakoni ne štite moj život, oni ozakonjuju moju smrt a ubice proglašavaju nevinima – Mome ocu je jeftinija moja smrt, nego li moje rođenje – Za Tobom su Isuse plakale jeruzalemske žene, mene nitko ne oplakuje – Tebi su uzeli odjeću a meni kožu, jer odjeće još nisam dobio – Tebe su pribili na križ a mene su raskomadali – Ti umireš nedužan i ja umirem nedužan – Sjeti me se kad dođeš u svoje kraljevstvo (prema knjizi: Đuro Zrakić, Živi među mrtvima, 53-54).

 

 

 

KORIZMA

 

Ovaj naziv u hrvatskom ima svoje latinske korijene u riječi: quadragesima (četrdesetnica). Pojam se koristi od Euzebija Cerajeskog (4. st.). Vrijeme trajanja i njezin početak nje bio uvijek isto brojen. Do 6. st. korizma je počinjala nedjeljom a od tada srijedom. Korizmi liturgijski ne pripada sveto trodnevlje a zapravo je vrhunac korizme. Neki ne ubrajaju nedjelje u strogo vrijeme korizme kako bi opravdali 40 dana, a mi ističemo prvu, drugu … korizmenu nedjelju. Pitanje broja dana korizme nije matematičko, nego više simbolično. Tako npr. Sveto pismo govori o 40 dana potopa (Post 7,14), 40 dana Mojsije boravi na Sinaju (Izl 24,18), 40 dana Ilija boravi na Horebu (1 Kr 19,8), 40 godina Izraelci lutaju pustinjom (Još 3,4), 40 dana za obraćenje u Ninivi (Jon 3,4), Isu je 40 dana u pustinji (Lk 4,1), 40 dana je između Uskrsnuća i Uzašašća (Dj 1, 6-11). (pri.N.Ikic)

 

 

Bitni smisao korizme je priprava za Uskrs kroz slušanje Božje riječi i obraćenje; kroz žrtve posta i nemrsa; vrijeme promišljanja o sebi, životu i Bogu; vrijeme kada želimo i nastojimo više nego li obično biti bolji; vrijeme pročišćavanja duha i ozdravljenja duše; vrijeme posebnog praštanja i pomirenja s Bogom i bližnjima; vrijeme dobrih djela; vrijeme istinske pokore, povećane osobne i zajedničke molitve, npr. put križa; vrijeme kada se svjesnije hvatamo u koštac s kušnjama i napastima. (N.Ikić)

(iz OGLEDALA br. 3/21)

 

 

K O R I Z M A 2021.

 

-     Milosna priprava za Uskrs

-     Hod s Isusom kroz život

-     Vrijeme nutarnje obnove

-     Poniranje u sebe

-     Pročišćavanje duha

-     Ozdravljenje duše

-     Vrijeme praštanja i pomirenja

-     Odricanje i djelovanje

-     Istinska pokora i dobra djela

-     Nastojanje biti bolji

-     Vrijeme posta, molitve i milosrđa

-     Aktivnije gledanje i djelovanje

-     Svjesnije sudjelovanje u zajednici

-     Čišćenje srca i duše

-     Veća otvorenost Bogu

-     Intenzivna borba protiv zla

-     Usklađenje nutrine i vanjštine (N.Ikić)

 

 

ČISTA SRIJEDA – PEPELNICA je službeni početak korizme, dan pokore kojeg simbolizira pepeo, dan uz koji je vezan obavezan post i nemrs. Post je propisan za katolike od navršene 18. do 60. godine života; nemrs za katolike od 14 god. života. Naravno da se preporučuje i starijima i mlađima.
POST - MOLITVA - MILOSRĐE
Čistom srijedom započinjemo korizmu 2021. Pojam «korizma» je doživio modifikaciju a dolazi od lat. riječi quadragesima. Radi se o četrdeseto-dnevnom postu po uzoru na samog Isusa. Kršćanska tradicija stavila je ovaj post neposredno prije muke, smrti i uskrsnuća Isusova. Broj «40» povezuje se upravo s Isusovim postom kroz četrdeset dana, te četrdeseto dnevnim boravkom na zemlji od Uskrsnuća do Uzašašća. Vrijeme korizme ide prema svome vrhuncu u Velikom tjednu. Poslije „čiste srijede“ ostao nam je još obavezan post na Veliki petak. Što nam danas znači post?
Smisao posta prema Starom zavjetu
Post poznaju skoro sve religije svijeta. Tako i kršćanstvo. Post u Svetom pismu je česta tema. To posebno vrijedi za Stari zavjet. Židovi su bili obvezni postiti jednom godišnje i to na Dan pomirenja, kako se vidi iz Levitskog zakona. Tamo se doslovno kaže: «U sedmom mjesecu, deseti dan toga mjeseca, postite i ne obavljajte nikakva posla, ni domorodac, ni stranac koji među vama boravi. Jer toga dana nad vama se ima izvršiti obred pomirenja da se očistite od svih svojih grijeha… Trajan je to zakon», naglašava se u Zakoniku (Lev 16, 29-31). Ovo ne znači da Židovstvo ne pozna i druge dane posta. No, post se pozivalo u posebnim okolnostima, kao npr. u doba posebnih nevolja, nesreća, žalosti, uz posebne blagdane kao npr. Purim, kao i za potporu određenih molitvenih molbi. Postili su Mojsije i Ilija. Prema Augustinu Mojsije predstavlja Zakon a Ilija Proroke. Bilo je i onih koji su tjedno postili kao npr. farizeji dva puta i to ponedjeljkom i četvrtkom. Post se sastojao u potpunom uzdržavanju od jela i pića od izlaza sunca do njegova zalaza. Sigurno je u svemu tome bilo i puno vanjštine. Prorok Izaija konstatira da takav post nije Bogu ugodan. Za njega je smisao posta u kidanju nepravednih okova, u razvezivanju spona, u puštanju potlačenih na slobodu, u slamanju svih jarmova, u podjeljivanju kruha s gladnima, u primanju pod krov beskućnika, u odijevanju golih (Iz 58, 6-7).
Novi zavjet o postu
Novi zavjet nema puno mjesta koja govore o postu. Sinoptici (Matej, Marko i Luka) donose pitanje Ivanovih učenika: zašto Isusovi učenici ne poste dok to drugi čine? Čini se da Isus s izvanjskim postom nije bio zadovoljan, iako su oni pripadali starozavjetnom pokorničkom bogoslužju. On je tražio neupadni preokret srca bez upadljivih vanjskih znakova. Zato kaže svojim učenicima: «Ti naprotiv kada postiš, pomaži glavu i umij lice, da ne zapaze ljudi kako postiš, nego Otac tvoj koji je u skrovitosti… uzvratiti će ti» (Mt 6, 17-18). Ovo se čini Isusovom preporukom da se posti. Važnost posta on naglašava kada kaže: «Ovaj rod (demona) ničim drugim ne može se izagnati osim molitvom i postom» (Mk 9,29). Važnost posta Isus ponajviše svjedoči sam posteći četrdeset dana prije svoga javnog nastupa, kada ga je i sam đavao kušao. Smisao posta treba tražiti u ne navezanosti na bogatstvo, u svojevoljnom suzdržavanju, u odricanju sama sebe, u otvorenosti Božjoj milosti, u ljubavi prema bližnjemu, u težnji za istinskom pravednošću, u poniznom prihvaćanju vlastita životna križa. Ispravna namjera čini post religioznim činom. Tako npr. uzdržavanje od jela iz pobuda zgodne linije ili figure, nije religiozni post.
Otačka tradicija o postu
Sveti oci ranokršćanskog razdoblja često su pisali o važnosti posta, o načinu ispravnog posta, te o crkvenim danima posta. Važnost posta u tom razdoblju svjedoči i činjenica da se postilo za vrijeme održavanja pokrajinskih i općih koncila, kao i praksa da su i katekumeni (kandidati, pripravnici za krštenje) postili u vrijeme priprave na krštenje. Čak ni bolesni i slabi nisu tada bili pošteđeni posta. Naučavalo se da su sami apostoli odredili post. Oci počinju post teološki vrednovati. Dopustite da kratko predstavim misli o postu trojice od mnogobrojnih otaca koji su pisali o postu. Neka to budu: Quinto Tertulijan, papa Leon Veliki i Petar Krizolog.
Tertulijan posvećuje jedan spis temi posta u grupi svojih apologetskih radova. Tu on opisuje da je nagon za jelom bio povod prvom iskonskom grijehu. Puni stomak sprječava duh na putu prema božanskim težnjama. Čovjek ne smije postati rob stomaka. Zato taj nagon za jelom treba postom posebno energično obuzdavati. Po njemu je Bog upravo zato dao svome izabranom izraelskom narodu posebne propise što smiju a što ne smiju jesti.
Papa Leon Veliki naziva korizmeni post četrdeseto-dnevnim vježbama. On je intenzivna borba ne samo protiv krvi i tijela, nego i protiv mračnih sila zloće u nama. Obuzdavanjem tijela treba duša biti ojačana, posebno za praštanje, jer samo onomu koji prašta bit će i oprošteno. Prva zapovijed milosrđa je drugome oprostiti koji nam je učinio uvredu. Praštanjem se čisti vlastito srce. Smisao posta leži u revnom ispunjavanju vjerskih obveza, u bdijenju pred Sotonom čije je kraljevstvo ugroženo pa on traži pozaspale žrtve. Zato postom tijelo treba tijelo odumirati a duh oživljavati. Postom se uviđa smisao za više ideale, za veće dobro, za veće milosrđe. Dužnost je kršćanina u postu prihvatiti i trpljenje s Onim koji je za sve trpio. Smisao posta je i u odbijanju svih krivovjerja i očuvanju pravovjerja. U sotonskim napadima đavao traži prvo potkopati vjeru čovjeka. Što đavao više navaljuje to kršćanin treba više osluškivati Riječ Božju. Post je usko povezan sa nutarnjom obnovom kao i sa spremnošću činiti dobra djela a posebno davati milostinju. U tom smislu potiče on kako bogate tako i siromašne. Svi jednako trebaju svladavati svoje strasti neprijateljstva, osvete, mržnje, svađe itd. Što više treba ih pretvoriti u njihove suprotnosti za vrijeme posta. Tko želi s Kristom uskrsnuti, taj mora s njim i umrijeti, tj. grijeh u njemu mora odumirati. Svatko tko misli da je lako izbjegavati grijeh taj se vara. Na one koji se bore protiv grijeha Sotona nasrće posebno u korizmenom vremenu, jer post izaziva zavist Sotone. Zar se nije približio i samom Isusu? Papa Leon Veliki upozorava da kršćanski post ne smije proizlaziti iz proklinjanja jela i pića, kako su to krivovjerni montanisti naučavali. Grijeh ne leži u jelu i piću, nego u prekomjernosti.
Za Petra Krizologa post je usko vezan uz molitvu i milosrđe. Sve troje mu se čini jednim izvorom kreposnog života. Što molitva traži, post postiže a milosrđe dobiva. Sam post je za njega poput duhovnog zida, barjaka vjere, pobjedničkog znaka svetosti. On veliki značaj posta povezuje uz svijetle likove Staroga zavjeta. Post bi Adama zadržao u raju, ali ga je nesuzdržljivost protjerala iz njega. Post je Noi sačuvao barku, dok se svijet utopio u nesuzdržljivosti. Lot je postom ugasio požar nad Sodomom. Post je rasvijetlio lice Mojsija pred gorućim grmom, dok je narod jedući i pijući utonuo u tamu poganskog krivovjerja. Post je uznio Iliju na nebo, dok je pijančevanje strovalilo nemirnog Ahaba u pakao. Post je učinio Ivana Krstitelja najvećim od žene rođenim, dok je neumjerenost učinila kralja Heroda ubojicom.
Duhovno gripoznom bolesniku prvi lijek je post, ali za potpuno ozdravljenje potrebno je i milosrđe. Post ozdravlja, ali su se udovi osušili od duge gripe, pa ih se mora namazati uljem kako bi se osvježili. To ulje za njega je milosrđe. Post liječi rane a preostali ožiljci mogu se odstraniti tek milosrđem. Post je najbolje sredstvo iskorijeniti strasti, a milosrđe mu leži kao temelj. Što je duša tijelu, to je milosrđe postu. Post je poput kreposnog broda koji treba milosrđe kao luku spasa. Post, molitva i milosrđe čine neraskidivi savez. Post nam otvara nebo a milosrđe je naš odvjetnik. Post bez žrtve (milostinje) nije pravi post. (N.Ikic)
(iz OGLEDALA br. 2/21)

 

 

Hrvatske katoličke zajednice Ulm-Ehingen | svetijosip.ulm@drs.de